5 najčešćih pitanja prije postavljanja fiksnog aparatića
Ortodontske anomalije predstavljaju jedno od najčešćih oboljenja u usnoj šupljini.
Danas, svako drugo dijete ima izražene nepravilnosti unutar zubnog luka, čeljusti ili lica, a anomalije se primjećuju i kod velikog broja odraslih pacijenata.
One ne predstavljaju samo estetski problem, nego mogu dovesti do niza drugih poteškoća: do smetnji u govoru i žvakanju, padu samopouzdanja kao i do parodontoloških bolesti te karijesa.
1. Kada je najbolje doći na prvi ortodontski pregled?
Važno je dijete dovesti na prvi ortodontski pregled u ranijim godinama, između 7. i 9. godine starosti jer se upravo tada neke nepravilnosti mogu vrlo efikasno riješiti, poput manjka mjesta za sve trajne zube ili pak krivi zagriz.
Dakle, intervencijom u ranoj dobi može se spriječiti kasnije vađenje zubi, dobiti više prostora za trajne zube, smanjiti mogućnost impaktiranih zuba, ispraviti nepravilnosti kao što su obrnuti pregriz (donji zubi idu preko gornjih) ili križni zagriz.
Svaka terapija je, naravno, individualna jer je i svaka anomalija individualna. Terapija je u toj dobi interceptivna (rana) i potrebno je dobro procijeniti psihičku i emotivnu spremnost malenog pacijenta na suradnju (ovisi o njegovu psihološkom razvoju).
No dobna granica za ortodontsku terapiju ne postoji stoga je na prvi ortodontski pregled moguće doći i sa, na primjer, 60 godina, odnosno, kad god se pacijent osjeća spremnim.
2. Kako izgledaju pregled i ortodontska dijagnostika?
Na prvom pregledu pacijent doznaje je li uopće kandidat za ortodontsku terapiju i je li mu ista potrebna iz estetskih ili funkcijskih razloga.
Također, utvrđuje se je li potrebna sanacija i priprema od strane stomatologa prije same ortodontske terapije. Na prvi pregled potrebno je donijeti ortopan snimak ili ga, ako na prvi pregled dolazite u Polikliniku Bagatin, tada i radimo.
Pacijentu se predlaže sustav s kojim se radi i objašnjavaju se sve prednosti terapije.
Dobra dijagnostika je pola terapije. Dijagnostika je od presudne važnosti jer bez nje ortodont ne može liječiti pacijenta, točnije, ne može napraviti plan terapije.
Sve detaljne informacije pacijent doznaje nakon dijagnostike kada se ujedno prezentira plan terapije u kojem se jasno precizira što će se raditi, kako će se raditi, kojim sustavom, koliko je kontrolnih pregleda potrebno i kada se očekuje kraj terapije.
Dijagnostika podrazumijeva ortopan, telerendgen, otiske ili scan zuba te ortodontski set fotografija.
Zatim 3D CBCT zuba koji su potrebni ili TMZ ukoliko liječnik odluči da treba.
Radi se 3D analiza modela na računalu s digitalnom analizom telerendgena i CBCT-a gdje ortodont, pomoću virtualnog prikaza svih struktura, može doznati svaki detalj u planiranju terapije.
3. Koje se sve anomalije mogu liječiti?
Ne postoji anomalija koju dobar ortodont ne može izliječiti.
Nabrojat ću samo nekolicinu: razmak među zubima, nepravilan zagriz, otvoreni zagriz, zbijeni zubi (kompresija), križni zagriz..
Potrebno je samo imati u vidu što se podrazumijeva pod ortodontskom terapijom, a što je stvar multidisciplinarnog pristupa liječenja. Naime, često je potrebna suradnja s kolegama drugih specijalizacija.
4. O čemu ovisi koji aparatić će se nositi i koje sve vrste aparatića postoje?
Danas na tržištu doista postoji širok spektar aparatića s različitim namjenama, a na nama ortodontima je da za svakog individualno odaberemo najbolje rješenje.
Osnovna podjela je na mobilne aparatiće koji su namijenjeni djeci u rastu i razvoju, te na fiksne aparatiće koji su namijenjeni, doslovno, svima ostalim pacijentima.
Razlikujemo fiksne aparatiće koji se nalaze s vanjske strane zuba (labijalni) te one koji se nalaze s unutarnje strane zubi (lingvalni), a koji su apsolutno nevidljivi.
Postoji nekoliko vrsta bravica s obzirom na materijal – metalne bravice su najučestalije, a postoje i estetske bravice koje mogu biti plastične, keramičke te monokristalne keramičke koje se nazivaju još i safirne.
Najnovije bravice, s posebnom tehnikom, su tzv. self-ligating bravice, odnosno samoligirajuće bravice. Jedne od najpoznatijih i najkvalitetnijih su svakako Damon bravice koje i mi u Poliklinici Bagatin imamo u ponudi.
Najbolji fiksni aparatići su oni koje vam ponudi vaš ortodont jer će on, temeljem dijagnostike i pregleda, znati najbolje.
Prozirni mobilni aparatići tzv. aligneri danas su top na tržištu i predstavljaju najnoviju tehnologiju.
5. Kako izgleda postavljanje fiksnog aparatića, boli li?
Postavljanje fiksnog aparatića s bravicama traje oko sat vremena i bezbolno je.
Aparatić se sastoji od bravica koje se postavljaju na sjekutiće, očnjake i premolare; od tubica ili prstenova koji se postavljaju na molare te od luka koji je povezan s bravicama i prstenovima, a zbog kojeg elementi djeluju kao cjelina.
Bravice se lijepe na zube pomoću mekog materijala koji se stvrdnjava polimerizacijom, a koji sadrži fluor za zaštitu cakline od demineralizacije.
Prvo se radi gornja čeljust, a zatim donja. Pacijent mirno sjedi na stomatološkom stolcu i uživa.
Već nakon 4 sata od postavljanja slijedi proces remodelacije kosti kada se stanice umnožavaju i zubi postaju pomični.
Proces prilagodbe traje 10-ak dana i potpuno je individualan jer svaki pacijent ima različit prag tolerancije na bol i svatko drugačije reagira na proces prilagodbe.
U cijelom procesu najvažnije je povjerenje u ortodonta. S tim sve počinje i završava!
