Emocionalno jedenje – zašto jedemo kad smo pod stresom
Sigurno smo svi nekad jeli jer smo se osjećali tužno, ljuto, pod stresom, jer nam je bilo dosadno ili jer smo doživljavali neku drugu neugodnu emociju. Kada jedemo kao odgovor na pojavu određenih emocija događa se ono što zovemo emocionalno jedenje. Zanimljivo je da nekad jedemo i kao odgovor na ugodne emocije kako bi se nastavljali osjećati dobro ili zbog straha da taj dobar osjećaj ne prođe.
Zašto jedemo kada smo pod stresom?
U slučaju kada ne znamo kako se nositi s pojedinim problemima, situacijama i emocijama, možemo se okrenuti hrani koja će nam pružiti trenutno, ali privremeno olakšanje i ugodu kao i distrakciju od onoga što nas muči. U tim situacijama podsvjesno vjerujemo kako se nećemo moći nositi s neugodnim emocijama. Ili nam je, pak, teško na prvu uopće prepoznati i definirati emocionalno stanje u kojem se nalazimo, što ga je izazvalo i kako se usmjeriti na njegovo rješavanje.
Misli koje nas često navode da posežemo za hranom su one prema kojima zaslužujemo jesti. Razlog je kako bismo se osjećali bolje jer smo imali loš dan ili vjerujemo kako nam u nošenju s neugodnim emocijama ništa drugo ne bi pomoglo osim hrane. Svakako zaslužujemo osjećati se bolje, ali hrana ipak ne rješava probleme koji su doveli do pojave neugodnih emocija. Emocionalno jedenje postaje problematično kada se događa prečesto i dovodi do znatnog povećanja konzumiranih kalorija. U tom slučaju umjesto prvotnog problema zbog kojeg smo jeli, imamo dva problema: stvara se ili održava problem viška kilograma.
Međutim, neugodne emocije nisu opasne. One su sastavni dio života i daju nam informaciju o tome što trebamo raditi ili mijenjati u svojoj okolini. Njih možemo tolerirati! Također, bez obzira na to što nam se činilo u tom trenutku, one rijetko duže traju, osim ako se radi o nekoj vrsti poremećaja raspoloženja.
Kako prestati jesti kada sam pod stresom?
Najefikasniji način za smanjenje stresa i neugodnih emocija je prepoznavanje i imenovanje dubljih razloga koji nas navode da tražimo utjehu u hrani, primjerice: ‘Jedem jer sam tužan’ Ili ‘jedem iz dosade’. Nadalje, važno je da na konstruktivan način odgovaramo na svoje negativne misli te da se aktivno uključimo u rješavanje problema koji su doveli do emocionalne neugode.
Dobro je znati da nismo uvijek u mogućnosti racionalno razmatrati svoje misli ili krenuti u rješavanje problema. U tom nam slučaju mogu pomoći neke druge tehnike.
PREPOZNAJTE SVOJE EMOCIJE I IMENUJTE IH
Ponekad možemo krivo interpretirati svoje osjećaje. Npr. možemo pomisliti za uzbuđenje da je možda anksioznost ili možemo krivo označiti svoje misli kao osjećaje, npr. ‘osjećam se neuspješno’.
Stoga je korisno znati što osjećamo i ispravno to imenovati. Recite si: ‘Ljut/a sam; tužan/na; dosadno mi je, ali nisam gladan’.
ZAMISLITE POSLJEDICE POPUŠTANJA
Zamislite vrlo detaljno sljedeću situaciju: pojeli ste određenu, tu hranu.
Koliko dugo traje užitak? Kako se osjećate nakon što ste pojeli tu hranu? Prisjetite se neugodnog osjećaja pretjerane sitosti i krivnje. Zastanite na trenutak. Sada kada vidite cijelu sliku, koja opcija je bolja?
NAPRAVITE DRUGU DISTRAKCIJU
Umjesto da koristite hranu kao distrakciju, pokušajte napraviti neku drugu aktivnost koja je nespojiva s jedenjem. Možete npr. nazvati prijatelja, vježbati, otići u šetnju, voziti bicikl, slagati puzzle, napraviti neki kućanski posao, igrati se s djetetom ili kućnim ljubimcem. Napravite popis aktivnosti koje biste mogli raditi u takvim trenucima kako biste si dodatno olakšali.
RELAKSIRAJTE SE
Pokušajte iskoristiti neku od tehnika relaksacije poput vježbi abdominalnog disanja ili progresivne mišićne relaksacije. Također, možete se opustiti uz opuštajuću kupku, vježbe istezanja ili neku drugu aktivnost koja vas relaksira.
Za kraj, važno je osvijestiti kako emocionalnim jedenjem hranimo naše emocije nauštrb našega tijela. Emocije mogu biti i pozitivne i negativne, i u oba slučaju narušavamo zdrav odnos s hranom. Preduhitriti zanos osjećaja koji se javljaju kad jedemo i postati svjesni procesa, najvažniji je korak u oporavku od ovakvih obrazaca ponašanja te početak baziranja prehrane na svojim nutritivnim potrebama, a ne emocijama.
Emocionalno prejedanje važna je stavka našeg programa za zdravo mršavljenje. Tijekom višetjednog programa, kroz intenzivan rad sa psihologom, detaljnije ćete naučiti prepoznati ovaj problem te dobiti alate koje ćete svakodnevno moći primijeniti u ‘borbi’ protiv viška kilograma i emocija koje idu uz njih.
Više o programu zdravog mršavljenja pronađite ovdje.
A možete se naručiti i na besplatne konzultacije!
