Kako se motivirati za promjenu i rad na sebi?
Promjena je uvijek teška čak i ako je pozitivna! Najbolji dokaz te tvrdnje je podatak da su među najstresnijim događajima u životu upravo objektivno pozitivni događaji kao što su vjenčanje, rođenje djeteta, novi posao i slično. Naravno, moramo se dotaknuti i onih negativnih poput smrti bližnje osobe ili razvoda. Svaka promjena u nama izaziva određenu reakciju. Kako se nositi s time?
Promjena iza sebe krije nešto novo i neistraženo jer ne znamo što očekivati, a upravo to može biti izvor stresa. S druge strane, ono poznato daje nam sigurnost koja nam je ugodna čak i ako okolnosti nisu zadovoljavajuće. Stoga je sasvim uobičajeno da smo neodlučni kada je u pitanju promjena.
Koji je prvi korak promjene?
Prvi korak za promjenom svakako je osvijestiti da imamo problem, odnosno, da nam nešto u našim mislima, osjećajima, ponašanju ili okolini stvara poteškoće u svakodnevnom životu. Ni ovaj korak nije jednostavan. Naši su životi uglavnom jako ubrzani i različita su područja isprepletena zbog čega nam može biti teško primijetiti i točno odrediti što je to što nas zapravo najviše muči. Također, potrebno je vrijeme kako bismo shvatili da neke misli, osjećaji ili ponašanja koji su nam neugodni, nisu samo privremeni i ne prolaze sami od sebe. Npr. možda imamo problema u odnosu s partnerom koji su prerasli uobičajene povremene prepirke; možda se sve češće ljutimo i ta ljutnja je sve intenzivnija; možda nas bezvoljnost i tuga sprječavaju da postignemo uspjeh na poslu ili da budemo dobri roditelji.
To je sve vrlo uobičajeno. Tijekom života smo se više ili manje uspješno nosili s različitim problemima, izazovima i situacijama. Međutim, može se dogoditi trenutak kada naši dosadašnji načini suočavanja više nisu primjenjivi ili učinkoviti, primjerice, način na koji izražavamo ljutnju više nam ne omogućuje da dobijemo to što želimo već udaljava ljude od nas; izbjegavanje situacija kojih se bojimo više nije moguće ili nas izolira od ljudi i aktivnosti koje volimo. Tada nam je vjerojatno potrebna promjena i neka dodatna pomoć.
Ta dodatna pomoć može biti u obliku čitanja različitih knjiga samopomoći. Neke od takvih knjiga su: ‘Beat the blues before they beat you: How to overcome depression’ autora Roberta Leahya; ‘Overcoming binge eating’ autora Christophera Fairburna; ‘Mind over mood: Change how you feel by changing the way you think’ Dennisa Greenbergera i Christine Padesky.
Što dobivamo promjenom, a što gubimo?
Uzmite malo vremena i zapišite koje bi bile pozitivne strane promjene i rada na sebi. Što biste dobili promjenom, što biste mogli činiti da vam je važno, a sada ne možete? Što ste prije radili s lakoćom, a sad to od vas iziskuje jako puno truda?
To može uključivati, na općenitoj razini, bolje funkcioniranje na poslu, bolje raspoloženje, bolje odnose s drugima, uključivanje u neke aktivnosti koje bismo htjeli, a sada ne možemo zbog sniženog raspoloženja, interesa, anksioznosti i slično. Dobro je biti što specifičniji u definiranju tih razloga jer će nam oni osigurati jedinstvenu i konkretnu motivaciju.
S druge strane, zabilježite i moguće negativne strane promjene, odnosno što biste mogli izgubiti promjenom. Negativna strana svakako je strah od promjene.
Negativna strana promjene zna zavarati
A ovdje bih vam ukazala na još jednu situaciju koja se često događa, odnosno, na koju često nailazim u razgovorima s klijentima. Naime, često naša tuga ili bezvoljnost mogu imati jednu prividno pozitivnu stranu za koju nismo uvijek svjesni da, zapravo, održava problem i nije dugoročna. Na primjer, naši bližnji su zasigurno zabrinuti za nas i u teškim trenucima pružaju nam dodatnu podršku i pažnju. To je svakako pozitivno i poželjno jer nam je svima pažnja ugodna i potrebna, pogotovo kada se nosimo s teškim razdobljima života – ovdje govorim o toj prividnoj ‘pozitivnoj’ strani.
Međutim, ponekad, djelujemo nesvjesno kako bismo što duže zadržali taj osjećaj pažnje koji nam odgovara i samim time odgađamo rješavanje problema – tu je riječ o tom negativnom efektu.
Bližnji će sigurno iskusiti frustraciju ako naš odnos s njima uključuje samo to da se oni brinu za nas, dok naše stanje ostaje više-manje nepromijenjeno. Održavanje dobrih i međusobno ugodnih odnosa s drugima trebalo bi uključivati obostranu brigu i podršku, a ne jednostranu. Jednako tako, naše trenutačno stanje možda nam daje izliku da nešto ne radimo ili ne pokušavamo jer se bojimo neuspjeha – ‘Ne mogu se truditi dok sam ovakav’, a to izbjegavanje može kočiti naš napredak na poslu ili mogućnost da uživamo u određenim hobijima, upoznajemo nove ljude. Općenito, da ostvarujemo svoje potencijale i živimo ispunjen život.
Na kraju je svakako dobro procijeniti imamo li više pozitivnih ili negativnih razloga, jesu li negativni razlozi uistinu negativni te koji su nam značajniji. Kada imamo argumente zapisane, brže i lakše ih se možemo prisjetiti i ponovno sebe motivirati u situacijama kada nam se jave sumnje. A takvih će situacija sigurno biti. Motivacija kao i samonapredak varira, spušta se, ponovno raste, ponekad stagnira ili nedostaje. Ali važno je ustrajati i ići dan po dan te uvijek imati dostupne razloge zbog kojih se trudimo raditi na sebi.
Razgovor sa stručnom osobom uvijek je dobrodošao
Dodatna pomoć može se manifestirati i u pridruživanju grupama podrške ili terapijskim grupama te individualnim susretima sa stručnom osobom. Kroz ove pristupe možete dobiti alate kako si pomoći i kako održati postignuti napredak, a uz rad sa stručnjacima možete dobiti dodatno individualiziran pristup i podršku u promjeni. Odlučite li se za rad i razgovor sa stručnom osobom, slobodno mi se javite na kontakt podatke. Stojim vam na raspolaganju za sva pitanja!
Što god da odaberete, važno je da ste započeli put prema boljoj kvaliteti života, a ako ste nezadovoljni uvijek se možete predomisliti i odabrati drugačiji pristup. Tražiti pomoć nije slabost jer, kao što smo rekli, promjena nije lagana, a ako postoje načini da si olakšate i pomognete, zašto to ne iskoristiti?
