Operacija i liječenje karpalnog kanala

Kod sindroma karpalnog kanala dolazi do pritiska na medijani ili medijalni živac (nervus medianus) u karpalnom tunelu na korijenu šake ispod samog dlana.

Karpalni tunel ili karpalni kanal jezične su varijante na istu temu, a odnose se na anatomiju same šake i njenih tetiva, krvnih žila, te živaca.

Kroz relativno uzak tunel prolaze sve one tetive koje omogućuju prstima na ruci hvatanje i dodirivanje. Taj tunel s jedne strane sačinjavaju kosti zapešća, a s druge kruti ligament pod nazivom transverzalni karpalni ligament. Uz tetive, kroz isti tunel prolaze živci i krvne žile, što uzrokuje popriličnu gužvu u 'malom prostoru'.

Slika 1. Prikaz medijanog živca (žuto),  mjesta prolaska i pritiska u karpalnom kanalu (crveni krug) i poprečni karpalni ligament te mjesto njegova presijecanja tijekom kirurškog zahvata (iscrtkana linija).
 

Nervus medianus ili medijlani živac je kombinirani osjetilno-motorički živac, koji odvodi informacije iz većine prstiju prema mozgu, ali i pokreće neke mišiće šake i prstiju uključujući i palac. Pritisak na njega može uzrokovati više procesa, kao i stalni ponavljajući pokreti prstiju i šake, koji izazivaju nakupljanje tekućine unutar uskog karpalnog tunela, a s vremenom i pojavu neelastičnog vezivnog tkiva i zadebljanje tetiva. Sve to vodi prema sužavanju ovog prostora u kojem je medijalni živac (nervus medianus) najosjetljiviji i dolazi do njegova oštećenja.

Iako konkretni uzroci nastanka ovog sindroma nisu točno definirani, pretpostavlja se da je većina uzrokovana genetski naslijeđenim užim karpalnim tunelom (užim prostorom kroz koji prolaze tetive i živac).

Mehanički pritisak na živac može nastati kao posljedica posttraumatskih stanja u tom području ili uslijed anatomskih anomalija. Nadalje, profesionalna oštećenja, hormonalne promjene u trudnoći ili menopauzi, degenerativne promjene na zglobovima, tenosinovitisi (upala tetivne ovojnice), te sistemske bolesti poput reumatoidnog artritisa neki su od dodatnih uzroka ovog sindroma.

Simptomi

Simptomi počinju s prolaznim trncima u prstima, u većini slučajeva noću ili ujutro nakon što se probudite. Kreću postepeno i polako, no s vremenom se te povremene pojave mogu proširiti na cijeli dan kada dolazi do utrnutosti prstiju i cijele šake. Može se razviti otok palca ili svih prstiju, uz moguće bolove. U kasnijoj fazi razvija se i mišićna slabost što rezultira oslabljenim stiskom šake što se s vremenom, u uznapredovaloj fazi, može pretvoriti u nemogućnost stiska šake. Bolesnici  se žale na nesigurno hvatanje predmeta te ispadanja predmeta iz ruku.

Liječenje može biti konzervativno i operativno.

Konzervativno liječenje uključuje upotrebu nesteroidnih antireumatika kao što su Aspirin, Voltaren i Ibuprofen u kombinaciji s fizioterapijom. Uglavnom dovode do privremenog rješenja problema te se pacijenti nakon nekog vremena odlučuju na operativni zahvat koji predstavlja jedino trajno rješenje.

Operativni zahvat temelji se na minimalno invazivnoj kirurškoj tehnici koju koristimo u našoj Poliklinici, prilikom čega se presječe ligament koji čini svod karpalnog tunela.  Time se postiže dekompresija karpalnog tunela, tj. uklanja se pritisak na medijalni živac, što u većini slučajeva trajno rješava problem i uklanja simptome.

Sindrom karpalnog kanala vezan je uz određena zanimanja zbog čega se učestalije pojavljuje kod frizera, fizioterapeuta, masera, daktilografa, krojača, građevinskih radnika, kao i nekih drugih zanimanja. Učestalo se pojavljuje i kod ljudi koji puno rade na računalima, otkud je i potekao naziv 'kompjutorska šaka ili computer disease'.

Bolest se znatno češće javlja kod žena nego kod muškaraca, osobito između 40. i 50. godine života.

Idealni kandidati su oni koji započnu liječenje u ranoj fazi ove bolesti. I zato je, prilikom prve pojave simptoma i sumnje, potrebno provesti kliničku i dijagnostičku obradu. Klinička obrada u Poliklinici Bagatin predstavlja konzultacije s kirurgom. Ako kirurg prema simptomima sumnja na sindrom karpalnog kanala, pacijentu preporučuje ustanovu u kojoj specijalist neurolog može napraviti EMNG pretragu. EMNG je dijagnostička pretraga koja će objektivno pokazati radi li se o navedenom sindromu. Po potrebi se preporučuje šira obrada koja može uključivati radiološku obradu (RTG), UZV karpalnog tunela, laboratorijske pretrage, CT, MR, i druge pretrage. Ukoliko se dokaže sindrom karpalnog tunela, potrebno je što ranije započeti liječenje.

O prethodnom trajanju bolesti, tj. o simptomima (prije operativnog zahvata), ovisit će i dužina oporavka, kao i krajnji rezultat liječenja.

Prilikom konzultacija, liječnik Poliklinike Bagatin od vas će saznati sve potrebne informacije o vašim tegobama te će, tijekom kliničkog pregleda, definirati postoji li poremećaj senzibiliteta (osjeta), poremećaj motiliteta (pokreta) ili atrofija mišića šake.

Također, bit će vam objašnjena daljnja dijagnostička obrada koju ćete trebati obaviti prije operativnog zahvata. Poliklinika Bagatin ne izvodi dijagnostičke pretrage potrebne za dokazivanje ovog stanja, ali će vam liječnik preporučiti ustanove u kojima možete napraviti određene pretrage.

Na prvom mjestu dovoljno će biti napraviti elektrodijagnostiku (EMNG) koju izvodi specijalist neurolog i koja pokazuje mjesto kompresije živca te brzinu provođenja živca kroz podlakticu. Od ostale dijagnostičke obrade može vam biti predložena osnovna radiološka obrada (RTG), UZV karpalnog tunela, laboratorijske pretrage, CT, MR, i druge pretrage.

Nakon postavljanja točne dijagnoze, određuje se termin zahvata.

Jedan tjedan prije i tjedan nakon operativnog zahvata potrebno je izbjegavati lijekove koji smanjuju viskoznost krvi (Varfarin, Martefarin i sl; savjetujte se s vašim liječnikom opće medicine o ovim lijekovima ako ih uzimate) te lijekove iz skupine protuupalnih lijekova koji sadrže acetilsalicilnu kiselinu (Aspirin, Andol, Acisal i sl.).

Na dan zahvata ne preporučuje se koristiti preparate za tuširanje koji maste kožu, već običan sapun ili gel za tuširanje.

Operativni zahvat – otvorena dekompresija medijalnog živca u karpalnom tunelu izvodi se ambulantno u dnevnoj kirurgiji što znači da pacijent nakon zahvata odlazi kući. Izvodi ga kirurg koristeći minimalno invazivnu tehniku i najsuvremeniju medicinsku opremu.

Zahvat se izvodi u blok anesteziji (vrsta lokalne anestezije) i traje svega 20-ak minuta.

Zahvat izvodi iskusan liječnik u tzv. krvnoj stazi (beskrvnoj tehnici), uz vizualizaciju živca, odnosno, povećanjem do 3,5 puta pod lupama (operacijskim naočalama), što garantira sigurnost i najbolji rezultat.

Sam operacijski zahvat izvodi se kroz kratki uzdužni kirurški rez, dužine oko 1 cm, u bazi dlana ispod ručnog zgloba (slika 2). Zahvat se temelji na presijecanju karpalnog ligamenta koji čini svod karpalnog kanala (slika 1, gore). Presijecanjem ligamenta se uklanja pritisak sa živca te se pacijent oslobađa boli i utrnulosti koju je osjećao prije zahvata. Nakon što se živac oslobodi pritiska, rana se zašije te se dlan omota i stegne zavojem.

Slika 2. Prikaz položaja i dužine operacijskog reza na dlanu 

Nakon samog zahvata, ruka je zamotana u zavoje, a pokreti prstiju te povremeno korištenje ruke su omogućeni. U ovom periodu savjetuje se pošteda ruke, s rukom u povišenom položaju. Na prvoj kontroli, prvi dan nakon zahvata, smanjuje se količina zavojnog materijala, a operativnu ranu prekriva se posebnim oblogom koji štiti ranu i doprinosi bržem cijeljenju. Kontrole su u prvih 10 dana nakon zahvata obavezne svakih 2 – 3 dana u dogovoru s kirurgom. Šavovi se uklanjaju nakon 2 tjedna te slijedi kraći period ambulantne rehabilitacije i fizikalne terapije, nakon čega je pacijent ponovno radno sposoban.

Parestezija (poremećeni osjet) i utrnulost u najvećem broju slučajeva nestaju već unutar prvog dana nakon operativnog zahvata, ali je moguće da vam prsti trnu još neko kraće vrijeme nakon zahvata, što ovisi o stupnju pritiska na živac i simptomima kojima ste bili izloženi prije zahvata.

Prva tri dana nakon zahvata možete osjetiti bol u području reza. Kako bi bol bila što blaža, nakon zahvata ćete dobiti analgetike i upute za korištenje istih. Medicinsko osoblje Poliklinike Bagatin će se pobrinuti da oporavak prođe što brže i bezbolnije.

Kada liječnik ukloni šavove, uz redoviti odlazak na fizikalnu terapiju, iz dana u dan ćete moći sve više koristiti ruku. Vrijeme oporavka je individualno te ovisi o stupnju oštećenja živca. Kod većine pacijenata se, uz odgovarajuću rehabilitaciju, stisak šake i prstiju vraća u razdoblju do 3 mjeseca.

Ponekada je iznimno potrebno i nekoliko mjeseci do potpunog oporavka živca i nestanka svih simptoma, dok potpuni oporavak elektroneurofizioloških parametara traje 4 do 10 mjeseci.

Preporuka je mazati ožiljak na dlanu hidratantnim kremama 6 - 8 tjedana nakon zahvata.

Komplikacije su rijetke, ali moguće usprkos poduzetim mjerama. U Poliklinici Bagatin poduzimamo sve mjere opreza kako bi se svi mogući rizici sveli na minimum. Međutim, i na vama leži odgovornost za izbjegavanje rizika i komplikacija. Tri tjedna nakon operacije se ne preporučuje dizati predmete i raditi nagle pokrete rukom. Ruku je potrebno držati na povišenom - ako ležite, držite ju na jastucima, a ako hodate, neka bude naslonjena na rame suprotne ruke.

Također, kako bi rana zacijelila bez komplikacija, potrebno je izbjegavati aktivnosti koje ju mogu onečistiti i inficirati.

Liječnik Poliklinike Bagatin će vas upoznati sa svim komplikacijama i mjerama opreza za vrijeme konzultacija.

Oporavak ponekad može biti vrlo polagan (6 - 12 mjeseci) uz pomalo neugodan osjećaj u prstima jer živac ponovo raste.

U suradnji s bankama, Poliklinika Bagatin osigurava mogućnost plaćanja na rate, ali i beskamatno plaćanje do određenog broja rata. 

Više o načinima plaćanja i cijenu zahvata možete provjeriti u aktualnom cjeniku Poliklinike Bagatin: